"Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoja hrana" vjerojatno je jedna od najpoznatijih izreka vezanih za prehranu. Izreka se pripisuje Hipokratu i gotova da nema članka vezanog za prehranu u kojoj nećete naići na ovaj citat. Ukoliko ste se ikada ( a vjerujem da jeste) suočili sa sumnjom da vašem organizmu možda nedostaje neki vitamin, najvjerojatnije ste najprije pomislili da se konačno počnete zdravo hraniti. Međutim, što zapravo znači zdrava prehrana ? Ja se još iz osnovne škole sjećam one piramide zdrave prehrane na čijem se dnu nalaze žitarice i proizvodi od žitarica ( kao osnova prehrane), zatim voće i povrće,mlijeko i mliječni proizvodi te meso, a na kraju šećeri i masti. Recimo da su nas godinama uvjeravali da bi ako poštujemo pravila ove piramide i uzimamo 5 obroka dnevno naš organizam putem hrane trebao dobiti sve što mu je potrebno da besprijekorno funkcionira. Ali, jer uvijek u životu postoji neki ali, da li se zaista u ovom užurbanom načinu života rijetko tko ima vremena 5 puta dnevno sjesti za stol a još kada dodamo tome i činjenicu da je svakim danom sve više ljudi intolerantno na gluten, tek tada shvaćamo da je prehranu najbitnije prilagoditi sebi.
Kada mislimo da je naša prehrana relativno zdrava a svejedno osjećamo ( ili je potvrđeno ) da nam nedostaje nečega u organizmu ili se jednostavno osjećamo umorno, kosa i/ili nokti nam slabe, imunitet je loš ( a pritom nemamo nikakav drugi zdravstveni uzrok) obično posežemo za raznim vitaminsko - mineralnim dodacima prehrani, često i ne čitajući upute te time ponekad činimo sebi više štete nego koristi. Tako su na primjer vitamini A, D, E i K topivi mastima dok su drugi vitamini topivi u vodi poput B i C vitamina te se ne mogu zadržati u organizmu dulje vrijeme. Također, prevelike doze C vitamina uzete odjednom, mogu se izlučiti neiskorištene pa nisu raspoložive u organizmu u vrijeme povećane potrebe za njim.